Informacijski sustav

Nacionalni informacijski sustav za droge

Nacionalni informacijski sustav za droge (NISD) predstavlja kompleksni mehanizam za praćenje problematike droga te posebno zdravstvenih i socijalnih posljedica njihove zlouporabe u Republici Hrvatskoj. Rad NISD-a temelji se na prikupljanju i analizi informacija vezanih uz pet ključnih epidemioloških te ostalih indikatora Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) radi njihove usporedivosti na europskoj razini, ali istodobno razvija i informacijski sustav sukladno potrebama, interesima i specifičnostima Republike Hrvatske.

Pet ključnih indikatora EMCDDA-a su:

  1. Prevalencija i načini uporabe droga u općoj populaciji (populacijska istraživanja)
  2. Prevalencija i načini problematične uporabe droga (statistička prevalencija/ procjene incidencije i istraživanja među ovisnicima)
  3. Zarazne bolesti povezane s uporabom droga (prevalencija i incidencija HIV-a, hepatitisa B i C kod intravenoznih ovisnika)
  4. Smrti povezane s uporabom droga i smrtnost među ovisnicima (statistike o smrtnosti u općoj populaciji, posebni registri o smrtnosti među ovisnicima, kohortna istraživanja među ovisnicima)
  5. Zahtjevi za liječenjem (statistike ustanova koje se bave liječenjem ovisnosti o drogama i klijentima koji su započeli liječenje)

Razvoj NISD–a kao temeljnog sustava praćenja stanja i trendova na tom području realizira se kroz Akcijski plan o Nacionalnom informacijskom sustavu za droge za određeno vremensko razdoblje (APNISD). APNISD se temelji na osnovnim odrednicama važeće Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj, Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj i Protokola o Nacionalnom informacijskom sustavu za droge u RH. Konačne informacije prikupljene i proizvedene u sklopu NISD-a se redovito koriste za evaluaciju potreba i kreiranje mjera prevencije, liječenja, programa smanjenja štete, nadzora i sprječavanja kriminaliteta vezanog uz zlouporabu droga te općenito politike suzbijanja cjelokupne problematike droga na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Opći cilj Nacionalnog informacijskog sustava za droge jest osigurati zemlji članici EU i EMCDDA-a objektivne, pouzdane i usporedive informacije o drogama i ovisnosti o drogama te njihovim posljedicama na društvo.

Posebni ciljevi:

  • Proizvesti i dostaviti na vrijeme EMCDDA-u nacionalno izvješće, standardne tabele i strukturirane upitnike;
  • Konsolidirati i unaprijediti mehanizme prikupljanja podataka o ključnim epidemiološkim i drugim indikatorima te omogućiti redovito izvješćivanje o napretku;
  • Osigurati učinkovitu i transparentnu financijsku i administrativnu provedbu ugovora (grant agreements) koji se odnose na države članice Europske unije;
  • Na redovitoj osnovi nadograđivati elektronske aplikacije, posebno EDDRA bazu podataka i REITOX Extranet;
  • Primjenjivati i razvijati Nacionalni sustav ranog upozoravanja, sukladno relevantnoj odluci Vijeća Europske unije i Protokolu o Sustavu ranog upozoravanja u slučaju pojave nove psihoaktivne tvari u Republici Hrvatskoj;
  • Pridonijeti pripremi, testiranju i primjeni novih mehanizama i alata za izvješćivanje (standardne tabele i strukturirani upitnici);
  • Razvijati ulogu Odjela Nacionalne informacijske jedinice za droge (NIJD) u ukupnom procesu osiguranja kvalitete informacija i izvješćivanja;
  • Razvijati ulogu Odjela NIJD-a kao posrednika između EMCDDA-a i nacionalnih partnera.

Temeljna svrha praćenja aktualnog stanja na području droga i ovisnosti o drogama u zemlji, kao i povezanih trendova, jest na osnovi analize prikupljenih podataka definirati smjernice za kreiranje nacionalne politike za droge, kao i smjernice za definiranje i primjenu budućih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje problematike droga te evaluaciju njihove učinkovitosti.

Praćenje epidemiološkog stanja se provodi na različitim razinama kako bi se omogućila usporedba između različitih regija i lokalnih zajednica, ali i radi usporedbe s međunarodnim statistikama. Potonje omogućuje šire i kvalitetnije razumijevanje fenomena ovisnosti sagledavanjem iz različitih perspektiva. Sukladno tome, bit će uspostavljena formalna suradnja s EMCDDA-om kao dio procesa pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Rezultati analize stanja zlouporabe droga mogu biti korisni i široj profesionalnoj / stručnoj javnosti budući da će različiti podatci biti dostupni u obliku posebnih izvješća i publikacija. Praćenje stanja zlouporabe droga obuhvaća načine uporabe droga, dostupnost, prevalenciju problema povezanih s uporabom / zloporabom droga, kriminalitet droga, angažman društva glede problematike droga. To će omogućiti šire razumijevanje aktivnosti koje se provode sa svrhom smanjenja potražnje droga.

Osnovna načela rada Nacionalnog informacijskog sustava za droge

  • Znanstveno utemeljeni pristup;
  • Stručnost;
  • Primjena standardiziranih pristupa koji pouzdano osiguravaju usporedivost u vremenu i između regija;
  • Informacijska otvorenost;
  • Horizontalna i vertikalna međuinstitucionalna, međusektorska i interdisciplinarna suradnja;
  • Sveobuhvatan i prilagodljiv pristup usmjeren na rješenja posebnog znanstvenog problema.

Glavne institucije uključene u Nacionalni informacijski sustav za droge

Struktura izvora podataka, odnosno NISD-a pokriva sve institucije koje se u sklopu svojih djelatnosti bave problemima vezanim uz droge. Kvalitetno funkcioniranje cjelokupnog sustava zahtijeva jasnu koordinaciju provedbe planiranih aktivnosti usmjerenih na razvoj postojećih kapaciteta i dostavljanje strukturiranih podataka Odjelu NIJD-a kao središnjem tijelu sustava. To se posebno odnosi na podatke potrebne za izradu nacionalnog izvješća i izvješćivanje EMCDDA-u.

Temelj rada Nacionalnog informacijskog sustava za droge u Republici Hrvatskoj predstavljaju mjerodavna tijela državne uprave, javne ustanove i organizacije civilnog društva koje sukladno djelokrugu svog rada i zakonskim ovlastima prikupljaju podatke o problematici droga i ovisnosti o drogama. Kao ključna tijela Nacionalnog informacijskog sustava za droge navode se:

  • Odjel Nacionalne informacijske jedinice za droge i poslove međunarodne suradnje pri Uredu za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske;
  • Mjerodavna ministarstva: Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
  • Hrvatski zavod za javno zdravstvo;
  • Državno odvjetništvo Republike Hrvatske;
  • Državni zavod za statistiku;
  • Znanstvene ustanove poput Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta političkih znanosti, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Splitu, Instituta za društvena istraživanja, Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” i ostale institucije koje ovdje nisu navedene, a bave se problematikom droga i ovisnosti o drogama;
  • Toksikološki laboratoriji;
  • Nevladine organizacije, terapijske zajednice.

Radne skupine

Sukladno preporuci EMCDDA-a, zemlje članice osnivaju stručne radne skupine po pojedinim tematskim područjima rada NISD-a, a čine ih predstavnici ključnih nacionalnih tijela i institucija, nevladinih organizacija i drugi priznati stručnjaci na tom području.

U Republici Hrvatskoj postoji 7 radnih skupina:

  1. Radna skupina – Prevalencija i načini problematične uporabe droga (statistička prevalencija/ procjene incidencije i istraživanja među ovisnicima)
  2. Radna skupina – Zarazne bolesti povezane s uporabom droga (prevalencija i incidencija HIV-a, hepatitisa B i C kod intravenoznih ovisnika)
  3. Radna skupina – Smrti povezane s uporabom droga i smrtnost među ovisnicima (statistike o smrtnosti u općoj populaciji, posebni registri o smrtnosti među ovisnicima, kohortna istraživanja među ovisnicima)
  4. Radna skupina – Zahtjevi za liječenjem (statistike ustanova koje se bave liječenjem ovisnosti o drogama i klijentima koji su počeli liječenje)
  5. Radna skupina – Podaci o kriminalitetu droga
  6. Radna skupina – Smanjenje potražnje droga
  7. Radna skupina – Sustav ranog upozoravanja u slučaju pojave nove psihoaktivne tvari u Republici Hrvatskoj.

Članove navedenih radnih skupina imenuje ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga. Svaka radna skupina se na poziv Odjela NIJD-a redovito sastaje najmanje dva do četiri puta na godinu, odnosno dodatno prema potrebi. Radne skupine savjetuju Odjel NIJD-a o općoj strategiji nacionalnog informacijskog sustava za droge, metodama prikupljanja i analize podataka, komunikacijskoj strategiji i daljnjem razvoju, raspravljaju o aktualnim temama i trendovima koji se javljaju na tom području, predlažu konkretne aktivnosti i mjere, sudjeluju u izradi radnih dokumenata i stručne literature. Kako bi se osigurao kontinuitet i sustavnost rada, svaka radna skupina imenuje svog koordinatora koji u suradnji s Odjelom NIJD-a usmjerava rad skupine, kroz multidisciplinaran i znanstveni pristup osigurava napredak u razvoju pojedinog pokazatelja ili tematskog područja, prati znanstvene razvoje i nova dostignuća na svom području, priprema, inicira i vodi tematske rasprave na sastancima, sudjeluje na stručnim sastancima EMCDDA-a i ostalih međunarodnih tijela o kojima pismeno izvještava Odjel NIJD-a, a na redovitom sastanku i ostale članove radne skupine.

Izgradnja sustava praćenja, informiranja, istraživanja i evaluacije na području problematike droga je kontinuirani proces koji uključuje unaprjeđenje informacija i mehanizama za prikupljanje podataka, razmjenu podataka između različitih subjekata, definiranje i evaluaciju okvira i standarda te provedbu istraživanja, usporedno s osiguranjem financijskih sredstava za provedbu navedenog.