
Politika smanjenja šteta se primarno bavi smanjenjem šteta koja nastaje kao posljedica zlouporabe droga, ovisnosti i rizičnog načina života. U prvom se redu pod time podrazumijeva sprječavanje širenja zaraznih bolesti: hepatitisa B, hepatitisa C, HIV-a i AIDS-a, djelatnostima koje su organizirane kao besplatne i anonimne podjele šprica i igala za intravenozne ovisnike, zaprimanje i uništavanje upotrijebljenih šprica i igala, dijeljenje kondoma, informativnih materijala, savjetovanje usmjereno na promjene mišljenja i navika ciljanje populacije. Početke takvih programa nalazimo u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Švicarskoj prije tridesetak godina, da bi danas postojali u gotovo svim zemljama svijeta.
Strategija za droge EU (2005. -2012.) je usmjerena na smanjenje šteta povezanih s uporabom droga prema zdravstvu i društvu kao glavnim objektima i koja potiče nacionalno djelovanje koje naglašava smanjenje zaraznih bolesti i smrti povezane s uporabom droga. Akcijski plan za droge EU (2009.–2012.) kao osnovni cilj određuje smanjenje društvenih i zdravstvenih šteta. Ciljevi definirani u Akcijskom planu kao smjernice državama članicama uključuju prevenciju zdravstvenog rizika povezanog s uzimanjem droge, odgovarajuću dostupnost i pristupačnost učinkovitih usluga smanjenja štete koje ovisnost o drogama uzrokuje na zdravlje ovisnika.
Programi smanjenja šteta u Republici Hrvatskoj započeli su s radom 1996. kada je Hrvatski sabor prihvatio „harm reduction“ djelatnosti kao sastavni dio Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga i kada je prvi program smanjenja šteta započeo s radom u Splitu pri udruzi „Help“. Godine 1998. Hrvatski Crveni križ počinje sa programima smanjenja šteta u Zagrebu, Zadru i Puli, a udruga „Terra“ 1999. godine u Rijeci. Programe smanjenja šteta danas u Republici Hrvatskoj provode Hrvatski Crveni križ te nevladine organizacije Help, Terra, Let i Institut.